Pag - Zanimljivosti

Cesta Pag-Košljun izgrađena je u 19. stoljeću proširenjem postojećeg puta i bila je prva cesta na otoku. Cesta je bila dugačka 5, 2 km i široka od 2, 5 do 5,0 metara (danas je dugačka 4, 4 km zbog djelomičnog skretanja izvorne ceste na uzvisini kod Košljuna).

Do Košljuna, kao izlazne luke Paga, iz Starog grada je postojalo više putova, no danas su poznata samo dva-jedan koji je pretvoren u cestu i drugi koji je vodio uz rub područja Gradac i preko područja Proboj. Na starim pomorskim kartama iz 14. i 15. stoljeća, ali i kasnije, uz Šimune i Košljun nalazi se crtež trgovačkog broda što je bila oznaka za siguran pomorski prolaz.

O prošlosti Košljuna se malo zna, no pronađeni ostaci građevina u moru sjeverozapadno od naselja upućuju na zaključak kako je Košljun bio znatno veći nego što je danas. Košljun se spominje u brojnim dokumentima, među ostalima i u opisu događaja od 23. srpnja 1413. godine kao jedino važno naselje uz grad Pag. Put koji je, do gradnje ceste, vodio od Starog grada do Košljuna bio je širok od 0,80 m do 1, 5 m i njime su mogli prolaziti natovareni volovi, konji, mazge i magarci.

Tim su putem Pažani dolazili do Košljuna gdje ih je čekao jedrenjak koji je, kako među ostalima navodi i Bartol Kašić, vozio do otoka Molata i nakon toga dalje do drugih mjesta. Na jednom od izvornih klesanika koji su se nalazili uz cijeli uspon ceste, a kojih je nažalost svake godine sve manje, stoji natpis s godinom 1805. što je vrijeme dolaska Francuza u Pag. Nakon što su jedrenjake zamijenili motorni brodovi, cesta je proširena i poboljšana, a to je učinjeno početkom 20. stoljeća dok je gradonačelnik Paga bio Frane Budak. Tada je cesta dobila svoj konačni oblik. Cestom je od Košljuna do Paga i od Paga do Košljuna vozila diližansa što potvrđuju razni izvori, a među ostalima i M. Suić. Diližansa je bila natkrivena poštanska kočija, a vukla su je dva ili četiri konja tako da je bila i vrlo brza. U odnosu na zaprežna kola diližansa je bila znatno udobnija. U njoj je moglo stati između šest i osam putnika, a ponekad su putnici stajali i na prostoru za prtljagu ili su se držali postrance. Zabilježeno je kako su, kada je bilo više putnika, žene putovale diližansom, a muškarci su išli pješice. Jedna zaprežna kola za koje se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti kako su vozila na relaciji Pag-Košljun i danas postoje i nalaze se u dvorištu jedne privatne kuće. Vrlo dobro uređena i ukrašena diližansa se u Pagu nalazila do druge polovice 20. stoljeća, no nije poznato gdje je nestala.

Put, a nakon toga cesta Pag-Košljun bila je glavna prometnica gotovo 800 godina i njome su prolazila nebrojena pokoljenja Pažana. Praksa je takve ceste koje imaju povijesno značenje, zaštititi, odnosno ostaviti u izvornom obliku, s oznakama. Danas se cesta Pag-Košljun naziva „starom cestom“ i vrlo je lijepa biciklistička staza, a sve češće je i šetalište.