Pag - Vijesti i novosti

Usprkos hladnoći i mjestimično zaleđenim ulicama, u Pagu je u četvrtak održan i drugi ovogodišnji ričavac. Kao i prethodnih godina, u ričavcu su u najvećem broju sudjelovala djeca koja su u grupama obilazila kuće u raznim dijelovima grada i na poklon dobivala voće i slatkiše. Ričavac je vjerojatno najstariji dio Paškog karnevala.

Suština ovog običaja je obilaženje kuća radi prikupljanja poklona. Običaji slični paškom ričavcu postoje u mnogim dijelovima Hrvatske, ali se paški ričavac od većine tih običaja razlikuje po strogim pravilima i načinu izvođenja. Ričavac se u Pagu održava samo četvrtkom. U paškom ričavcu maškare ne smiju ulaziti u kuću domaćina. Ako ih domaćin pozove u kuću "nek se držiju kantuna do vrata" (D. Z. 1862.). Maškare ne smiju kucati na vrata kuće u kojoj nije upaljeno svjetlo. Naime, domaćin koji iz bilo kojeg razloga (korota, bolest i sl.) ne želi primiti maškare, u vrijeme ričavca gasi svjetlo u prizemnim prostorijama. Kada naiđu na kuću u kojoj je upaljeno svjetlo, maškare kucaju na vrata, ali smiju pokucati najviše tri do četiri puta. Maškare ne smiju otvarati vrata već to smije učiniti samo domaćin. Ukoliko se domaćin ni nakon četvrtog  poziva ne odaziva, maškare ne smiju dalje kucati ni pozivati. Kada domaćin otvori vrata, maškare ostaju pred kućom i čekaju poklon.

U ričavac se odlazi isključivo u grupama, a grupe maškara se okupe na unaprijed dogovorenom mjestu. Nakon toga se uzimaju košare ili vrećice i dogovora se o području koje će se obilaziti. Ponekad se veće grupe maškara podijele u dvije ili tri manje i svaka obilazi drugi dio grada. Maškare se zaustavljaju pred kućama, kucaju na vrata, pozivaju domaćina od kojeg očekuju poklon. Do sredine 20. stoljeća maškare su domaćina pozivale pjesmom, a njegov odaziv i poklon koji im je dao nagrađivale su plesom. Od sredine 20. stoljeća ustalio se običaj kucanja na vrata, pozivanja domaćina riječima „Maškare, maškare“, uzimanjem poklona i zahvalom. Nekada se maškarama na poklon davala isključivo hrana, a najčešće su se davala jaja, komadi sira, pršuta, slanine, a davao se i kupus, krumpir, kapula i slično. Nakon prikupljanja poklona grupa maškara bi se okupila i od poklona bi napravila jelo, a uz jelo se pjevalo i plesalo. Taj je običaj koncem 20. stoljeća gotovo potpuno nestao, a promijenila se i vrsta poklona. Umjesto jaja, sira, slanine i slično, maškarama se daju slatkiši i voće jer u ričavcu uglavnom sudjeluju osobe mlađe životne dobi i djeca. Obilazak kuća traje između dva i tri sata, a duljina obilaska često ovisi o vremenu. Ričavac je vjerojatno najstariji dio Paškog karnevala, stariji i od pučkih napjeva i Paškog kola.