Pag - Vijesti i novosti

Koncem 19. i početkom 20. stoljeća iz Paga se u SAD iselila gotovo trećina stanovništva i Pag je, zbog nedostatka radne snage, proživljavao tešku gospodarsku krizu. Upravo u vrijeme najveće krize, gradonačelnik Paga postao je Frane Budak koji je svojim vizionarskim zamislima uveo Pag u 20. stoljeće. Frane Budak je pokrenuo niz projekata, kao što su izgradnja cesta, vodovoda, parkova, šetnica, uređenje plaže, a davao je potporu onima koji su htjeli ulagati u Pagu. Budak je smatrao kako se u Pagu prije svega treba razvijati turizam, a o turizmu se u to vrijeme jedva nešto znalo.

Upravo zbog razvoja turizma Budak je osmislio izgradnju hotela i lječilišnog centra. No, za rad hotela i lječilišnog centra trebalo je u Pagu izgraditi električnu centralu. Bio je to najveći projekt kojeg je zamislio i jedan od rijetkih koje nije uspio ostvariti. Smatrao je kako se u Pagu bez većih teškoća može izgraditi električna centrala, posebice jer je Pažanima bliski Zadar već od 1894. imao električnu rasvjetu. No, prevario se. Trgovci su u to vrijeme dobro zarađivali prodajom petrolejki i kada je najavljena izgradnja električne centrale organizirali su pobunu jer bi uvođenjem električne rasvjete izgubili zaradu. Dobro osmišljena pobuna rastjerala je bankare i ulagače i plan o elektrifikaciji Paga je propao. Zajedno s elektrifikacijom, propao je i projekt izgradnje hotela i lječilišnog centra. No, uz mnoge infrastrukturne projekte, Budak je organizirao Čipkarsku škola koja je počela s radom 1906. godine. Upravo zbog njegovih zasluga u razvoju čipkarstva u Pagu, za vrijeme 2. međunarodnog festivala čipke koji će se od 14. do 18. lipnja održati u Pagu, u parku na Goliji postavit će se bista Frane Budaka.
-Bista Frane Budaka postavit će se posljednjeg dana festivala i na taj će se način odati počast čovjeku koji je dao velik doprinos u razvoju Paga i posebno u razvoju čipkarstva u Pagu, rekao je Tino Herenda, zamjenik gradonačelnika Paga koji je u projektu festivala čipke zadužen za odnose s javnošću.
Frane Budak je rođen 1865. godine. U Pagu je završio osnovnu školu, a  potom je otišao u Prag, gdje je završio gimnaziju i diplomirao ekonomiju. Nakon što je završio studij vratio se u Pag. Odmah mu je ponuđena kandidatura za gradonačelnika, no ponudu je odbio i posvetio se sređivanju obiteljskog života. Oženio se, dobio dvoje djece, sina i kćer i tada je bio spreman za ulazak u politiku. Na izborima 1905. godine bio je kandidat za gradonačelnika i pobijedio je. Upravo je u to vrijeme u Austrijskom muzeju u Beču Natalie Bruck-Auffenberg, mlada plemkinja, spisateljica, slikarica, glumica i iznad svega ljubiteljica rukotvorina, a osobito čipki organizirala  Izložbu dalmatinskih čipki i vezova. Posebnu pozornost privukao joj je ručni rad iz Paga.
-Dvije košulje s otoka Paga čuvane više desetljeća u Austrijskom muzeju bile su jedinim uporištem spisateljici ove knjige da se za tu stvar zanima i istražuje. Opore, debele, od lošeg materijala nisu privlačile ničiju pozornost, ali su pokazivale pravilnu tehniku retičele. To je bio dovoljan razlog da se tamo potraži podesno tlo za podignuće jedne škole, navodi Natalie Bruck Auffenberg u svojoj knjizi „Dalmacija i njena narodna umjetnost“.
U listopadu 1905. godine Natalie Bruck Auffenberg je došla u Pag s idejom o osnivanju čipkarske škole što je Frane Budak odmah prihvatio. Uložio je velik napor u sređivanju administracije i rješavanju otkupa čipke. Osnivanje Čipkarske škole bila je, na određeni način i prekretnica u životu Frane Budaka jer je za čipkarstvo ostao vezan do smrti. Izradio je velik broj nacrta paške čipke, a nakon što povukao iz politike, u Čipkarskoj školi je predavao crtanje. Bio je iznimno predan svom radu pa je polaznice podučavao i u svojoj kući nas Goliji.
-Kod Budaka smo učile crtati muštre. Sjećam se da je Budak imao papigu koja je neprestano dozivala sluškinju „Dumica, Dumica“. Bilo nam je lijepo kod njega, a bili su dobri i on i njegova žena. Po njegovim uputama sam napravila nekoliko nacrta koji su ostali kod njega, kaže čipkarica Fani Sabalić.
Frane Budak je umro 1944. godine i pokopan je u svečanoj časničkoj odori. Nakon Drugog svjetskog rata njegova kuća uz more na Goliji, koja je bila jedna od najljepše uređenih u Pagu, nacionalizirana je i pretvorena u restoran.

Djeca Frane Budaka nisu imale nasljednike tako da više nema potomaka čovjeka koji je svojim vizionarskim radom uveo Pag u 20. stoljeće. Danas njegovo ime nosi Društvo paških čipkarica, a od 18. lipnja i bista će podsjećati Pažane na tog velikog čovjeka koji je znao prihvaćati dobre zamisli i pretvarati ih u djelo.