Pag - Vijesti i novosti

Hrvatski hidrografski institut iz Splita koji je izrađivač Studije utjecaja na okoliš Plovnog kanala grad Pag-Košljun, izdao je priopćenje za medije u kojem navodi kako će tužiti portal Pagpress jer je, kako se navodi,  bez provjere objavljivao neistine o Studiji utjecaja na okoliš kanala grad Pag-Košljun. Zanimljivo je da je priopćenje poslano „Novom listu“, ali ne i portalu www.pagpress.com.  Zlonamjernici bi rekli kako glavni kuhar koji je priopćenje pripremio nije u Splitu nego u Zagrebu, ali mi nismo takvi.

Ograđujemo se i od primisli kako je priopćenje na bilo koji način povezano s tvrtkom „Moreuz“. Posebice je zanimljivo što se u priopćenju izrijekom spominje samo portal pagpress.com. Najavom tužbi, Hrvatski hidrografski institut je na sebe preuzeo priličnu obavezu i možda će se idućih deset godina baviti samo sudskim sporovima. Naime, na internetu se, što svatko može provjeriti, nalazi preko 14.000 tekstova o Studiji utjecaja na okoliš, a u priopćenju se navodi:

„U predzadnjem pasusu priopćenja (misli na priopćenje četiri udruge, op. a.) navodi se „ da je studija puna pogrešaka, lažiranih podataka, nestručne i paušalne terminologije“. Zbog ovakve „stručne ocjene“ Hrvatski hidrografski institut je prisiljen tužiti portal Pagpress i ostale medije koji bez provjere objavljuju ovakve neistine, kao i same udruge sa zahtjevom da navedu gdje se to nalazi u Studiji utjecaja na okoliš, koja usput rečeno, još nije ugledala svjetlo dana osim u rukama imenovanih članova komisije, od kojih smo dobili uvjeravanja da ista nije proslijeđena javnosti jer se radi o dokumentu u izradi.“

Ovaj navod ne demantira nego potvrđuje ono što se o raspravi napisalo, reklo i snimilo. Naime, da se pisala i govorila neistina, onda bi u HHI-u to lako prepoznali. Ali nisu. Navode kako su ih članovi komisije uvjerili  kako nikome nisu dali studiju. Znači, provedena je interna istraga. Kakva je bila potreba za internom istragom, ako su svi navodi u novinskim tekstovima,  u televizijskim prilozima i priopćenjima udruga netočni, zlonamjerni i sl.?

Nitko novinarima nije dao studiju, no veća je žalost što je nije imala priliku vidjeti paška javnost.  Novinari su mogli prolistati Studiju i puno toga pročitati, pa i podosta snimiti, a iz onoga što se vidjelo jasno je i zbog čega Studija nije, kako se navodi, „ugledala svjetlo dana“. Najstrašniji podaci iz Studije nisu niti objavljeni, upravo zbog toga što je u izradi.

No, što reći o sljedećem navodu:

„I na kraju,treba li svaki razvojni projekt odbiti jer se javljaju nekorektni i bezobzirni protivnici projekta?“

Ova je izjava posebno zanimljiva. HHI navodi kako Studija utjecaja na okoliš još nije završena, a nema još ni projekta, ali već se zna kako je Plovni kanal Grad Pag-Košljun „razvojni projekt“. Očito u HHI-u  znaju što nitko drugi ne zna.

Ta je izjava zanimljiva i zbog još nečega. Nazivajući one koji pišu i govore o Studiji utjecaja na okoliš  „nekorektnim i bezobzirnim“, HHI je zašao u područje psihologije. U HHI-u pouzdano znaju kako su oni što govore i pišu o Studiji utjecaja na okoliš bezobzirni. Bezobzirnost je psihološka kategorija koja podrazumijeva djelovanje prema nekome i nečemu bez poštivanja zakonskih ili moralnih pravila. Dakle, prema kome je iskazana ta bezobzirnost? Prema Studiji utjecaja na okoliš? Prema HHI-u? To se niti u jednom tekstu ne može pronaći, ali u HHI-u ipak znaju da je to tako. Možda je to provjereno istim onim znanstvenim metodama kojima je na Zametu, gdje se od tišine čuje zujanje u ušima, izmjerena  buka kakva je za ljetnih večeri u klubovima na Zrću.

I što znači "...treba li svaki razvojni projekt odbiti..." Koji je to razvojni projekt u Pagu odbijen? Kolektor? Kanalizacija? Ceste? Obnova trga, rive i mosta? Gradnja hotela? Koliko je poznato, u posljednjih sedamdeset godina u Pagu ljudi nisu ustali protiv bilo kojeg razvojnog projekta. O čemu onda u HHI-u pričaju?

HHI navodi kako nema razloga da bilo tko ocjenjuje stručnost nekog posla koji nije imao priliku niti pročitati.

Eto, barem nešto točno. No, o tome se i ne radi. Nitko nije ocjenjivao stručnost nekog posla, nego su prenesene IZJAVE i dijelovi RASPRAVA o Studiji utjecaja na okoliš, pa bi HHI uz novine, portale, televiziju i novinare, možda trebao tužiti i članove komisije od kojih su neki bili, najblaže rečeno, zgroženi  pojedinostima iz Studije utjecaja na okoliš. No, HHI nema potrebe tužiti članove komisije. Njih se može mijenjati, dok se ne dobije takva grupa stručnjaka koja će nijemo dizati ruke za „znanstvena“ rješenja.

Posve je shvatljiva nervoza koja je zavladala u HHI-u.  Nije ni njima lako. Razumljivo je što se u priopćenju ne govori akademskim jezikom što bi se od znanstvenika očekivalo.  Razumljivo je što nije osporen niti jedan od navoda koji su izneseni u medijima. Treba razumjeti one, a posebice znanstvenike, koji  bi trebali dokazati nedokazivo, kao na primjer kako se korištenjem „modernih mina“ pri rušenju Stare rive neće oštetiti gradski most Katine i magazini. I što znači „destabilizacija magazina“. Treba nekako, a kako, opravdati nasipavanje Južne vale, treba dokazati kako se kopanjem kanala kod Starog grada neće uništiti velik dio neprocjenjivo vrijedne spomeničke baštine, primjerice temelji na svijetu najstarijeg skladišta soli, ostatke gradske vijećnice, ostatke trga, a osobito ostatke stare rive. To je u studiji učinjeno na jednostavan način-nije popisana spomenička baština, pa ako je nema na popisu, onda se „modernim minama“, bagerima i rovokopačima valjda ništa ne uništava. Kako opravdati nakaradnu sociološku analizu? Netko tko je na čelu takvog projekta kao što je izrada Studije utjecaja na okoliš morao bi znati koje se ljude, gdje i na koji način pitalo o kanalu. Ukoliko ne zna, neka se raspita i tada će shvatiti kako sociološka analiza nema nikakve veze sa znanstvenom metodom. Zar se od ljudi koji su poslom vezani uz gradski proračun očekuje negativno izjašnjavanje o Studiji i projektu? Studija utjecaja na okoliš je u suštini znanstveni rad, a znanstveni rad se ne može smatrati valjanim niti ga se može prihvatiti kao valjanog ukoliko sadržava neistine. Zbog brojnih prešućenih istina i očitih neistina Studija utjecaja na okoliš je daleko od znanosti, a ako je udaljena od znanosti onda je udaljena i od istine. To u HHI-u znaju bolje od bilo koga u Hrvatskoj. Pravo je pitanje, zašto to ne kažu?