Pag - Vijesti i novosti

-Naplata komunalnih potraživanja od vikendaša je vrlo slaba, a prema izvješću Komunalnog društva gubici vode su ljeti iznosili sedamdeset i dva posto, a prema novom izvješću iznose od pedeset do šezdeset posto i to je nedopustivo jer ti gubici nastaju zbog toga što su se mnogi vikendaši ilegalno priključili na vodovodnu infrastrukturu, rekao je Tičić.

Na Pagu je počela sezona janjenja i do Nove godine na tržište će se isporučiti oko dvanaest tona, a do kraja travnja, do kada traje sezona janjenja proizvest će se oko 250 tona paške janjetine. Broj ovaca na otoku, pa tako i količina proizvedene janjetine posljednjih se godina stalno povećava. U radu „Sezonalnost pripusta i janjenja/jarenja u Hrvatskoj“ kojeg su izradili Velimir Sušić, Boro Mioč, Vesna Pavić i Zdravko Barać broj janjadi na Pagu 2004. godine označen je indeksom 80, dok je 2007. godine označen indeksom 220, što znači da se u samo tri godine proizvodnja janjetine povećala gotovo tri puta. Sučić, Mioč, Pavić i Barač navode kako prosječna masa janjadi u prosincu iznosi oko 3, 5 kilograma, u siječnju 3, a u veljači oko 2, 5 kilograma. Janjenje je na Pagu nekada trajalo od prosinca do lipnja, međutim, prema iznesenim podacima, od 2007. godine sezona janjenja je skraćena i traje od prosinca do travnja. Paška janjetina se u mesnicama prodaje po cijeni od 85 do 95, a ako se nabavlja po sistemu žive vage, cijena je od 50 do 70 kuna po kilogramu. U restoranima se paška janjetina prodaje po cijeni od 180 do 220 kuna po kilogramu. Najveći proizvođač paške janjetine je „Paška sirana“ koja ima osnovno stado od 3000 ovaca i do Nove godine tržištu će isporučiti oko dvije tisuće janjadi. Kako je janjetina vrlo tražena, često se postavlja pitanje zbog čega se na Pagu ne uzgajaju ovce veće tjelesne mase kako bi se na taj način povećala proizvodnja janjetine. Neki ovčari su pokušali povećati proizvodnju janjetine i mlijeka i na otok su donijeli pasmine ovaca koje imaju znatno veću tjelesnu masu od paške ovce. Međutim, takve se ovce nisu uspjele prilagoditi otočnim prilikama. Kako navodi Damir Matejaš, dipl. inž. agr. paška ovca ima karakteristike koje joj omogućavaju opstanak na kamenjaru na kojem je malo trave za ispašu. Prije svega, paška ovca je mala i njena tjelesna masa je od 35 do 40 kilograma. Zbog male tjelesne mase, paškoj ovci treba manje hrane nego ovcama s velikom tjelesnom masom, a u potrazi za hranom lakše se kreće po brdskom kamenjaru. Matejaš navodi kako je plodnost paške ovce manja nego kod drugih pasmina i iznosi 110 posto, a u manjim stadima, gdje postoji mogućnost prihrane pripusta, plodnost je do 120 posto. Od paške ovce se, dakle, ne može dobiti puno mesa, niti previše novih grla, ali ono što se dobije je vrlo traženo. No, paška janjetina je zapravo popratni proizvod u procesu pravljenja paškog sira.

„Paška ovca se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka za izradu kvalitetnog paškog sira, odnosno muze se oko sedamdeset posto ovaca. U stadima za proizvodnju mlijeka provodi se planski pripust. Ovnovi se puštaju u stado s ovcama u kolovozu da bi janjenje započelo krajem prosinca, a da većina janjenja bude u siječnju. Nakon što počne janjenje ovnovi se isključuju iz stada, a janjad se odbija u dobi od četiri do pet tjedana,“ navodi Damir Matejaš.

Janjad se rano odvaja kako bi se ovce mogle musti, a u 150 do 180 dana laktacije ovce daju 80 do 130 litara mlijeka što je sirovina za proizvodnju paškog sira. No, u paškom ovčarstvu se posljednjih godina događaju velike promjene. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije na Pagu je registrirano 550 ovčara, a više od stotinu ih se više ne bavi mužnjom nego samo proizvodnjom paške janjetine.