Pag - Vijesti i novosti

Otok Pag je površinom peti po veličini otok u Jadranskom moru, a duljinom obale od 302,47 km je najrazvedeniji otok Jadrana. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, s tek pokojom vlati aromatičnog bilja.  Otok je, s južne strane, Paškim mostom dugim 340 m, spojen s kopnom.  Otok Pag je jedini hrvatski otok podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka (Grad Novalja) nalazi se u Ličko-senjskoj, a južni (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana) u Zadarskoj županiji. Uspostavom županija 1992. godine otok je pripao Ličko-senjskoj županiji. Prije osamostaljenja Hrvatske, otok je gravitirao Rijeci, a automobili na otoku su imali riječke registarske oznake. Novim zakonom o područjima županija iz 1997. godine, otok Pag je podijeljen između dvije županije. Samo 3, 8 posto otoka je prekriveno šumom. Pašnjaci čine 86% površine. Otok Pag ima bogatu geomorfološko-litološku građu i na njemu su zabilježena tla: kamenjar (litosol), sirozem na rastresitom supstratu (regosol), koluvij (deluvijalna tla), vapneno dolomitna crnica(kalkomelanosol), rendzina na dolomitu,  siparu, koluviju i mekim vapnencima, smeđe na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), crvenica (terra rosssa), rigolano antropogena tla (rigosol), aluvijalno tlo (fluvisol), močvarno glejno tlo (euglej) i slatine (solončak).

Opširnije: O OTOKU PAGU

Otok Pag je nastao od kućica milijardi školjaka i kostura raznih morskih životinja. Naime, Pag je u većem dijelu sastavljen od vapnenca, a prema Hrvatskoj enciklopediji (LZMK, br. 11), vapnenac je sendimentna stijena koja je nastala taloženjem vapnenih kućica i kostura izumrlih morskih životinja.

Prema „Petrologiji sedimenata“, (Zagreb, Geološki odsjek PMF-a), sedimentne stijene vapnenca, formirane mehaničkim trošenjem površinskih dijelova tla i taloženjem materijala, precipitacijom i kristalizacijom iz otopina i djelovanjem  biljnih i životinjskih organizama i taloženjem njihovih ostataka, su uglavnom taložene u obliku slojeva djelovanjem vode, leda ili vjetra na kopnu i na dnu mora, jezera i rijeka.

Opširnije: OTOK PAG JE NASTAO TALOŽENJEM KUĆICA ŠKOLJAKA I KOSTURA RAZNIH MORSKIH ŽIVOTINJA

Marko Lauro Ruić (1736.-1808.), doktor civilnog i kanonskog prava, paški bilježnik, kotarski sudac i povjesničar, autor najopsežnijeg djela o povijesti Paga, smatrao je kako je Pag dobio naziv po grčkoj riječi pege što znači izvor. No, kasniji povjesničari su tu njegovu tvrdnju nazivali naivnom.

Zanimljivo je kako su povjesničari, kao besprijekorno točne, prihvatili druge navode u Ruićevom golemom radu, a uporno su osporavali (i osporavaju) samo tu jednu jedinu. Svaki će znanstvenik reći kako je za bilo kakvu tvrdnju potreban dokaz i to je točno. Znanost se i temelji isključivo na dokazima. No, što dokazuje kako je Pag dobio ime po latinskoj riječi pagus? Uglavnom ništa!

Opširnije: JE LI PAG DOBIO IME PO LATINSKOJ RIJEČI PAGUS ILI PO GRČKOJ RIJEČI PEGE?

Grad Novalja raspisao je natječaj za dodjelu studentskih stipendija, a iznos stipendija za ovu akademsku godinu povećan je za 60 tisuća kuna (sa 290 na 350 tisuća kuna). Pravo na stipendiju mogu ostvariti svi redovni studenti s prebivalištem u Gradu Novalji, a iznos stipendije ovisi o studiju. Grad Novalja odlučio je, naime, dodatno potaknuti studije deficitarnih zanimanja, pa tako studenti medicine, prava, FER-a, kriminalistike, strojarstva, arhitekture, engleskog, fizike, matematike, biologije, kemije, građevinarstva, arheologije i edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta dobivaju stipendije u iznosu od 700 kuna, a svi ostali po 500 kuna. Studenti polaznici stručnih studija dobivaju, pak, po 300 kuna stipendije.

Opširnije: GRAD NOVALJA U TOP DESET GRADOVA S NAJVEĆIM IZDVAJANJEM ZA STUDENTSKE STIPENDIJE

Od sredine prošlog stoljeća u Pagu je saživio stav kako na otoku Pagu nema šuma jer su ih posjekli Mlečani. Zanimljivo je kako se takva tvrdnja nalazila čak i u nekim pomoćnim materijalima uz školske udžbenike. Međutim, ima li istine u toj tvrdnji?

Mletačka Republika je prestala postojati 12. svibnja 1797. godine, nakon što je Napoleon Bonaparte osvojio Veneciju. Od 1797. godine do danas prošlo je preko 200 godina. Dakle, Pag nije u sastavu Mletačke Republike više od dva stoljeća, a otok je, svejedno, u najvećem dijelu prekriven kamenjarom. Da su, na primjer, Mlečani i posjekli sve šume na Pagu, u protekla dva stoljeća moglo se posaditi na stotine novih šuma ili ih obnoviti na područjima na kojima su se nekada nalazile. U 200 godina otok Pag je mogao biti pošumljen od Fortice do Luna, što potvrđuju i enciklopedijski izvori o brzini rasta pojedinih stabala.

Opširnije: JE LI MLETAČKA REPUBLIKA KRIVA ŠTO PAG NIJE POŠUMLJEN?

Josip Broz Tito je posjetio Pag 1960. godine. Došao je u pratnji supruge Jovanke i najbližih suradnika među kojima su bili Aleksandar Ranković, ministar unutarnjih poslova i načelnik Uprave državne bezbjednosti (UDB-a) i Titov vjenčani kum i general Milan Žeželj, komandant Garde JNA, najelitnije vojne postrojbe u Jugoslaviji. Za boravka Josipa Broza u Pagu dogodio se incident kojeg mnogi ocjenjuju kao jedan od najvećih ikada zabilježenih u Brozovom osiguranju.

Opširnije: ZA POSJETE JOSIPA BROZA TITA PAGU 1960. GODINE DOGODIO SE JEDAN OD NAJVEĆIH INCIDENATA U NJEGOVOM OSIGURANJU

Kada je 1882. godine New York osvijetljen električnom rasvjetom bila je to velika senzacija o kojoj se glas širio po cijelom svijetu, a mnogi se dugo nisu mogli naviknuti na „dan usred noći“. U to je vrijeme bilo malo onih koji su znali što je struja, ali bilo je i onih koji su vrlo brzo shvatili značenje električne rasvjete. Među njima je bio i Frane Budak (1865.-1944.), po struci, današnjim rječnikom rečeno, diplomirani ekonomist.

Opširnije: IZ PROŠLOSTI PAGA: KAKO JE PROPAO PROJEKT ELEKTRIFIKACIJE PAGA

Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar u suradnji s Gradom Vukovarom (u daljnjem tekstu: Naručitelj) poziva autore i kreativne timove (u daljnjem tekstu Autori) da se prijave na natječaj za izradu idejnog rješenja vizualnog identiteta Vukovarskog vodotornja – simbola hrvatskog zajedništva.

Opširnije: Javni i pozivni natječaj za izradu vizualnog identiteta Vukovarskog vodotornja - simbola hrvatskog zajedništva